Ljudi ne pamte slajdove. Pamte tok, emociju i poentu
Možete imati odlične podatke, jake reference i pametne uvide.
Ako prezentacija nema ritam, publika će vrlo brzo “ispasti” iz nje.
Za dodatni stručni okvir pogledajte Public Speaking Tips (Toastmasters International).
Zato storytelling nije ukras. To je struktura pažnje.
Kada govornik koristi dobar storytelling, publika ne oseća da sluša niz informacija. Oseća da prolazi kroz logičan i emotivan tok koji je vodi od problema do uvida.
Ovaj tekst je satelit glavnog vodiča Kako postati tražen keynote govornik: od pripreme do scene.
Zašto većina poslovnih prezentacija gubi pažnju prerano
Najčešći problem nije manjak znanja. Problem je pogrešan redosled.
Mnogi govornici krenu ovako:
- predstave sebe predugo
- pokažu previše konteksta
- otvore previše podtema
- odlože glavnu poentu
Publika tada ne zna zašto treba da sluša.
Osnovna formula koja drži pažnju
Dobar govor ne mora da bude komplikovan.
Vrlo često je dovoljno da ima četiri jasna dela:
- uvod
- konflikt
- rešenje
- poziv na akciju ili završnu poentu
To nije samo književna logika. To je logika pažnje.
Uvod
Uvod ne služi da “polako zagrejete” publiku.
On služi da brzo uspostavi relevantnost.
Dobar uvod može da krene kroz:
- snažnu tvrdnju
- pitanje
- iznenađujući uvid
- kratku priču
- situaciju koju publika prepoznaje
Konflikt
Konflikt ne mora da bude drama.
U poslovnim prezentacijama konflikt je često jaz između:
- onoga kako mislimo da stvari funkcionišu
- i onoga kako zaista funkcionišu
To je trenutak kada publika kaže: “Da, ovo je naš problem.”
Rešenje
Ovde ne treba da zatrpate ljude sa deset modela.
Dovoljno je da ponudite jasan okvir, princip ili nekoliko koraka koji deluju upotrebljivo.
Poziv na akciju
Na kraju publika mora da zna šta da uradi sa onim što je čula.
To može biti:
- nova perspektiva
- konkretna odluka
- pitanje koje nosi sa sobom
- sledeći korak u poslu ili ponašanju
Kako da otvorite govor tako da publika ostane sa vama
Prvih nekoliko minuta odlučuje mnogo više nego što ljudi misle.
Tri dobra otvaranja
Najčešće rade ova tri modela:
- problem koji svi osećaju, ali ga retko izgovore
- kratka lična ili klijentska priča
- kontraintuitivna tvrdnja koja izaziva pažnju
Na primer, umesto uvoda: “Danas ću govoriti o liderstvu”, mnogo je bolje:
“Većina timova ne propadne zato što nema strategiju. Propadne zato što lideri kasno primete da su ljudi prestali da veruju jedni drugima.”
Odmah imate tenziju. I razlog za slušanje.
Kako da koristite priče bez upadanja u patetiku
Storytelling ne znači da svaka prezentacija mora da liči na motivacioni nastup.
Dovoljno je da priča ima funkciju.
Dobra priča u poslovnom govoru radi jednu od tri stvari
- objašnjava apstraktnu ideju kroz konkretan primer
- gradi kredibilitet
- pojačava emotivni efekat poruke
Ako priča ne radi nijednu od ove tri stvari, verovatno je višak.
Najbolje poslovne priče su kratke
Ne morate pričati petominutnu anegdotu.
Ponekad je dovoljno:
- ko je bio u situaciji
- šta se desilo
- zašto je to važno
- šta je zaključak
To je dovoljno da priča nosi smisao, a da ne uspori prezentaciju.
Kako da povežete segmente prezentacije
Mnoge prezentacije padaju ne zato što su pojedinačni delovi loši, nego zato što između njih nema mostova.
Publika tada oseća prekide.
Koristite prelazne rečenice
Jednostavne rečenice kao što su:
- “Tu dolazimo do ključnog problema.”
- “Ali to nije najvažniji deo.”
- “Ovo nas vodi do pitanja koje svi pre kasno postave.”
- “Tek kada to razumemo, možemo da pričamo o rešenju.”
One daju osećaj toka. A tok je ono što drži pažnju.
Kako da ne pretrpate prezentaciju
Dobra prezentacija nije ona u kojoj stanete sve što znate.
Dobra prezentacija je ona u kojoj publika može da obradi ono najvažnije.
Pravilo tri poente
Ako želite da publika nešto zapamti, ne gurajte deset poruka.
Birajte najviše tri glavne poente.
Zatim svaku podržite:
- primerom
- pričom
- podatkom
- pitanjem
- slikom ili analogijom
Tako poruka dobija težinu.
Kako da završite govor bez slabog pada energije
Mnogi govornici dobro krenu, solidno vode sredinu i onda kraj završe rečenicom: “To bi bilo to.”
To je propušten trenutak.
Tri dobra modela završetka
Dobar završetak može da bude:
- povratak na uvodnu priču ili pitanje
- jasna završna poruka u jednoj rečenici
- poziv na odluku ili promenu ugla gledanja
Najvažnije je da kraj ne bude administrativan. Mora da bude zaokružen.
Zaključak
Storytelling tehnike ne služe tome da vaša prezentacija zvuči “lepše”. Služe tome da bude jasnija, pamtljivija i efektnija.
Publika ne reaguje na količinu informacija. Reaguje na strukturu koja joj pomaže da te informacije razume, oseti i zapamti.
Zato je najbolji govor najčešće onaj u kome forma i sadržaj rade zajedno.
Želite da razvijete nastup koji organizatori lakše prepoznaju i angažuju? Pogledajte kako se govornici predstavljaju na Keynote Lane – istražite profile govornika.